header-int

ANALIZA JURIDIKU KONA-BA PROSESU ATENDEMENTU BA SIDADAUN ESTRANZEIRUS NE\\

Selasa, 10 Okt 2023, 12:54:37 OTL - 223 View
Share

ANALIZA JURIDIKU KONA-BA PROSESU ATENDEMENTU BA SIDADAUN ESTRANZEIRUS NE'EBE HO VISTU TURISTA NE'EBE HALAO SERVISU IHA TIMOR-LESTE

1 Martino Cardoso, 2 Julio Manuel, 3 Afonso Soares

1Lisensiadu Direitu, Universidade da Paz, Timor Leste

2Dosente Fakuldade Direitu, Universidade da Paz, Timor Leste

3Dosente Fakuldade Direitu, Universidade da Paz, Timor Leste

ABSTRATU

Timor-Leste hanesan Nasaun ida nebe foin moris iha era seculu 21, nebe prosesu nia laran tomak hetan obstakulu oin-oin nebe afeita direita ba estadu timor-leste tomak. Tuir mai Timor-Leste ne’ebé hetan rekoñese husi mundu internasional nu’udar nasaun ne’ebé hamriik iha parte rejiaun Asia ho nia sistema governu Semi Prezidensial no iha orgaun soberania nasaun ne’ebé hakerek iha konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste. Orgaun soberania sira mak hanesan Prezidenti Republika, Parlamentu Nasional, Governu no Tribunal. Orgun soberania sira ne’e sei haketak nia poder tuir konstituisaun republika demkratico de Timor-leste.

Formulasaun problema ne’e nian detalla husi peskizador iha forma pergunta sira perkiza hanesan tuir mai ne’e:

1. Oinsa analiza juridiku ba sidadaun estrangeiros nebe uja visa turista ba iha Nasaun Timor-Leste?

2. Mekanismo oinsa halo atendementu ba sidadaun estranjeiru ne’ebe utilija vistu turista hosi halao servisu iha Timor-Leste

Servisu Imigrasaun hanesan instituisaun estadu ida nebe ho nia fungsaun atu kontrolu ba sidadaun estranjeiru sira nebe tama iha teritoriu Timor-leste tomak. Katak servisu ida nia kompetensia maka oisa bele halo registarasaun ba sidadaun sira nebe laos timor-oan atu hatene kona servisu saida maka sidadaun sira ne,e bele halo iha nasaun ida nia laran. Tamba ne,e sidadaun estrangeirus hanesan sidadaun ida nebe laos hela permanente iha teritoriu timor leste laran tomak. Maibe servisu imigrasaun para atu bele kontrolu movimentu sidadaun sira laos sidadaun nanis iha timor-leste.

Aspetu social ekonomia hatudu husi karaktiristiku teritori ladun dezenvolve entre sira katak: l.Nivel prosperidade tun, asinatura ho total barak populasaun ki’ak no suku naklerek, nia rejultadu servidor ne’e limitadu no oportunidade. 2. Naklerek ekonomia- sosidade iha fronteira, 3.Aspetu defeza no seguransa hatudu husi karakter teritori ne’ebe luan no metodu balu populasaun ne’ebe la habelar. Nia rejultadu habelar kontrola estadu, refleksaun no super vizaun teritori susar atu hala’o di’ak no efisiente. aspetu politika hatudu husi karakter moris social.

Liafuan Cave: sidadaun estrangeiros nebe ho visa Turista.

Atu Hetan Detalho Ida Ba Jurnal Bele Klik Iha Ne'e:

 

Unidha Universidade da Paz nudar instituisaun Superior edukativus nebe realiza apredizazen, pesquizas, no sai servidor/pengabdian ba sidadaun sira hodi fiar metin ba direitu fundamental ema nian, tuir normas Universal sira no konstituisaun RDTL
© 2024 Universitas da Paz Follow Universitas da Paz : Facebook Twitter Linked Youtube